Sarajevsko primirje

Drugog siječnja 1992. godine potpisano je Sarajevsko primirje, sporazum o potpunom prekidu vatre u Republici Hrvatskoj (Vanceov plan) i dolasku snaga Organizacije ujedinjenih naroda na okupirana područja. S hrvatske strane potpisao ga je ministar obrane Gojko Šušak, a u ime JNA general Andrija Rašeta. Sarajevsko primirje stupilo je na snagu 3. siječnja u 18 sati te je označilo kraj prve etape Domovinskog rata.

Dan Međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

Države Europske zajednice (Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Velika Britanija) priznale su Republiku Hrvatsku kao neovisnu i suverenu državu 15. siječnja 1992.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja

Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja proces je povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.

Operacija Maslenica

Hrvatska vojska pokrenula je operaciju Gusar, u javnosti nazvanu Maslenica, koja je trajala od 22. do 27. siječnja 1993. Operacija je bila usmjerena protiv vojnih snaga tzv. „Republike Srpske Krajine“ koje su na području Zadra do tada držale okupiranim područje koje je prekidalo kopnenu komunikaciju Dalmacije s područjima pod kontrolom legitimnih vlasti Republike Hrvatske u preostalom dijelu zemlje.

Što je istina o naoružavanju HDZ-a Hrvatskoj

Dana 25. siječnja 1991. na televiziji je prikazana emisija “Što je istina o naoružavanju HDZ-a Hrvatskoj”, koju je pripremila Kontraobavještajna služba (KOS) JNA s ciljem uvođenja izvanrednog stanja, čime bi se legalizirala i legitimizirala akcija JNA.

Obljetnica smrti Damira Tomljanovića Gavrana

Dana 17. veljače obilježava se obljetnica smrti Damira Tomljanovića Gavrana, legendarnog zapovjednika 2. pješačke bojne 1. gbr. (Tigrovi). Njegovim imenom nazvano je Središte za obuku gardijskog desantnog pješaštva, otvoreno 26. srpnja 1994. u Šepurinama kod Zadra.

Pobuna u Pakracu

Pobuna u Pakracu, po nekima datum koji se uzima za početak Domovinskog rata jer je riječ o prvom oružanom sukobu hrvatskih snaga sa srpskim pobunjenicima. Hrvatski su policajci spriječili plan srpskih pobunjenika kojima je cilj bio zauzeti grad Pakrac i učiniti ga središtem SAO Krajine za zapadnu Slavoniju.

Dan hrvatskih branitelja grada Vukovara

Desetog se ožujka obilježava obljetnica prvog postrojavanja nenaoružanih odreda u Bogdanovcima.

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju

Hrvatska postala članicom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, najveće regionalne sigurnosne organizacije.

Krvavi Uskrs

Specijalne jedinice MUP-a RH vratile su NP Plitvice pod nadzor legalnih redarstvenih snaga Republike Hrvatske; u sukobu s naoružanim srpskim teroristima poginuo policajac Josip Jović, prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu koji se vodio radi očuvanja teritorijalne cjelovitosti i ustavno-pravnog poretka RH.

Prvi višestranački izbori u Hrvatskoj

Na ove su datume održani prvi višestranački izbori u Hrvatskoj na kojima je pobijedila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).

“Pauci”

Dana 28. travnja 1991. osnovana je 4. gardijska brigada ZNG RH „Pauci“.

“Kune”

Dana 29. travnja 1991. osnovana je 3. gardijska brigada ZNG RH „Kune“.

Obljetnica početka vojno-redarstvene operacije Bljesak

Do 4. svibnja oslobođena je zapadna Slavonija i Posavina – UN sektor Zapad (oko 600 km²) i pod nadzor stavljena autocesta Zagreb – Lipovac.

Obljetnica masakra u Borovu Selu

Nakon što su prethodnog dana zarobili dva i ranili dva hrvatska policajca, srpski su teroristi u Borovu Selu kod Vukovara ubili 12 i ranili dvadeset i jednog hrvatskog policajca. Isti dan ubijen je i hrvatski policajac Franko Lisica u Polači kraj Zadra.

Obljetnica pogibije Rudolfa Perešina

Rudolf Perešin jedan je od najpoznatijih pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koji je ostao zapamćen ponajviše po riječima: “Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na svoj narod”, koje je izgovorio nakon što je zrakoplovom JNA prebjegao u Austriju. Nakon povratka u Hrvatsku, Rudolf Perešin postao je zapovjednik prve lovačke eskadrile. Perešin i njegova eskadrila izvršili su brojne borbene letove u svim akcijama i operacijama HV-a, te branili Zagreb i zračni prostor Hrvatske. Tijekom operacije Bljesak 2. svibnja 1995. godine kod Stare Gradiške njegov je MiG pogođen. Dvije godine poslije njegovi posmrtni ostatci predani su njegovoj obitelji. Pokopan je na groblju Mirogoj u Zagrebu. Posmrtno je odlikovan činom stožernog brigadira. Ime legendarnog hrvatskog pilota od 1998. s ponosom nose Zrakoplovno-tehnička škola u Velikoj Gorici i Zrakoplovna vojna škola u Zadru.

Raketiranje hrvatskih gradova

Kao odmazda zbog operacije Bljesak, srpsko vodstvo zapovjedilo je raketiranje hrvatskih gradova. Napadnut je i glavni grad Zagreb, u kojem su kasetnim bombama pogođene dječja bolnica, gimnazija, Akademija dramskih umjetnosti i drugi civilni objekti; pritom je ubijeno sedmero, a ranjeno 176 civila.

Početak raspadanja jugoslavenskih sportskih liga

Zbog velikih nereda na stadionu i sukoba između hrvatskih i srpskih navijačkih skupina, prekinuta je utakmica jugoslavenske 1. nogometne lige Dinamo – Crvena zvezda u Zagrebu što je označilo početak raspadanja zajedničkih jugoslavenskih sportskih liga. Nakon što su “milicajci” intervenirali samo prema hrvatskim navijačima, represiji “milicije” fizički se suprotstavio nogometaš Dinama Zvonimir Boban, kasnije kapetan hrvatske reprezentacije.

Hrvatskoj oduzeto naoružanje

Prema nalogu Saveznog sekretarijata za narodnu obranu (SSZNO) iz Beograda, Hrvatskoj je u sljedećih desetak dana oduzeto naoružanje Teritorijalne obrane (TO) i smješteno u skladišta JNA

“Gromovi”

Dana 15. svibnja 1991. osnovana je 2. gardijska brigada ZNG RH „Gromovi“.

Spaljena zemlja

Na ovaj se dan obilježava obljetnica početka vojne akcije “Spaljena zemlja” kojom je Hrvatska vojska na Južnom bojištu započela operaciju deblokade Dubrovnika.

Referendum o hrvatskoj samostalnosti

Na referendum o budućem statusu RH izašlo je 83,56 % građana (od 3.652.225 s pravom glasa); 93,24 % (2.845.521) građana koji su glasovali izjasnilo se za samostalnost i suverenost Hrvatske, a protiv ostanka u Jugoslaviji bilo je 92,18 % glasača.

Hrvatska članica UN-a

Obljetnica ulaska Republike Hrvatske kao 178. članice u organizaciju Ujedinjeni narodi.

Dan oružanih snaga i Dan Hrvatske kopnene vojske

Obljetnica prvog postrojavanja Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK Zagreba u Kranjčevićevoj ulici.

Dan državnosti

Obljetnica konstituiranja prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora Republike Hrvatske.

Kuna

U optjecaj puštena nova hrvatska valuta – kuna.

Dan neovisnosti

Hrvatski sabor donio je Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske čime je započeo proces razdruženja od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Uništenje crvenog fiće

Osječanin Branko Breškić parkirao je svoj automobil na cestu u znak protesta protiv demonstracije moći JNA na osječkim ulicama. Tenk JNA pregazio je fiću potpuno ga uništivši.

Oslobodilačka operacija Tigar

Na ovaj se dan obilježava obljetnica oslobodilačke operacije Hrvatske vojske “Tigar” koja je za cilj imala deblokadu Dubrovnika.

Obljetnica smrti Marka Babića

Ovaj dan obilježava obljetnicu smrti Marka Babića, dozapovjednika obrane Borova naselja i zamjenika Blage Zadre. Pukovnik Marko Babić organizirao je iznimno uspješnu protuoklopnu borbu na Trpinjskoj cesti, posebno protuoklopne vodove „Žuti mravi” i „Pustinjski štakori”, s kojima je uništavao tenkove JNA. S nekolicinom suboraca uspio se probiti iz okupiranog Vukovara. Umro je od posljedica moždanog udara i pokopan je na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru 2007. godine.

Protjerivanje Hrvata iz sela Ćelije

Srpske paravojne postrojbe protjerale su Hrvate iz istočno-slavonskoga sela Ćelije. Selo je zatim opljačkano i zapaljeno.

Obljetnica pogibije Andrije Andabaka

Andrija Andabak legendarni je branitelj Nuštra i vinkovačke bojišnice. Andrija Andabak uništio je ili onesposobio 32 neprijateljska oklopa (30 tenkova i 2 transportera) te je posmrtno promaknut u čin pukovnika. Njegovim imenom nazvano je priznanje koje Hrvatska vojska dodjeljuje za tri ili više uništenih neprijateljskih oklopnih vozila. Andriju Andabaka (rođen 1956. u Splitu) zvali su „lovac na tenkove“, borac s „maljutkom“, bio je nepogrešivi strijelac. Svoj ratni put započeo je u lipnju 1991. godine u 109. gardijskoj brigadi. Ukupno je uništio ili onesposobio 32 oklopna vozila, od čega 30 tenkova (14 M-84, 16 T-55) jedan BVP i jedan transporter.

Smrt Kate Šoljić

Dana 8. srpnja obilježava se obljetnica smrti Kate Šoljić, majke četvorice poginulih branitelja i junakinje Domovinskog rata, simbola patnje i hrabrosti hrvatske majke u Domovinskom ratu. U Domovinskom je ratu izgubila četvoricu sinova: Ivu, Niku, Miju i Matu. U medijima je prozvana Majka Hrabrost, postavši simbol patnje i hrabrosti hrvatske majke.

Sabor SRH usvojio amandmane na Ustav

Iz naziva države uklonjen je pridjev “socijalistička”, utvrđen je novi (“povijesni”) grb i zastava, a promijenjeni su i nazivi državnih dužnosti (predsjednik Predsjedništva postaje predsjednik, Izvršno vijeće Sabora – Vlada RH, republički sekretar – ministar).

Pogibija Mileta Blaževića Čađe

Mile Blažević Čađe hrvatski je policajac koji je poginuo u Strugi Banskoj kada se opasan eksplozivom bacio na improvizirani oklopljeni kamion pobunjenih Srba. U pothvatu mu je pomagao Željko Filipović, policajac iz Zagreba. Svojim je činom spasio sumještane kojima su se pobunjeni Srbi koristili kao „živim štitom”. Prema riječima župnika Janka Bunića, njihovim su činom ostali mještani dobili na vremenu potrebnom za izvlačenje.

Masakr u Dalju

U sljedećim danima protjerani Hrvati iz Erduta, Dalja i Aljmaša

Početak vojno-redarstvene operacija Oluja

Započela je vojno-redarstvena operacija Oluja kojom su hrvatske postrojbe do 7. kolovoza oslobodile okupirani teritorij Hrvatske u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu (7940 km²).

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Prisjećanje na oslobođenje grada Knina u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“.

Ustrojavanje prve oružane postrojbe u Republici Hrvatskoj

Na ovaj se dan obilježava obljetnica ustrojavanja prve oružane postrojbe u Republici Hrvatskoj, početak tečaja „Prvi hrvatski redarstvenik“. U MUP-u Republike Hrvatske formirana je prva brigada policije (oko 1700 pripadnika), jezgra buduće Hrvatske vojske.

Pogibija Gordana Lederera

Od neprijateljskog metka na Banovini poginuo je snimatelj HTV-a Gordan Lederer, jedna od prvih žrtava među snimateljima i novinarima u Domovinskom ratu; kadrovi njegovih Banijskih praskozorja simboliziraju otpor hrvatskih branitelja u prvim danima srpske agresije.

Dan logoraša

Obljetnica najveće razmjene hrvatskih logoraša zatočenih u srpskim logorima u Nemetinu.

Balvan-revolucija

U takozvanoj „balvan-revoluciji“, na području Knina, Benkovca i Obrovca organizirano su zapriječeni prometni pravci u režiji pobunjenog srpskog stanovništva, a pokušaj hrvatske policije da uspostavi red i osigura mir spriječila je JNA.

Početak Bitke za Vukovar

Bitka za Vukovar počela je otvorenim napadom JNA na grad.

Antiratni prosvjed građana na Krešimirovu trgu

Na velikom mirotvornom skupu na Krešimirovu trgu u Zagrebu ispred zgrade Komande 5. vojne oblasti u Zagrebu bilo je između 100 i 150 tisuća sudionika. Održan je u znak solidarnosti s majkama okupljenim u Bedemu ljubavi, pokretu za mir i povratak njihovih sinova iz JNA.

Operacija Medački džep

Hrvatska vojska i policija oslobodili sela Počitelj, Čitluk i Divoselo (oko 225 km²). Za odmazdu vojska RSK raketira Gospić.

Pogibija Luke Andrijanića

Dana 24. kolovoza 1991. Luka je pogodio dva zrakoplova JNA tipa „Super Galeb”, koji su napali položaje ZNG-a na silosu Đergaj. Dva dana poslije, 26. kolovoza 1991., Luka i njegov tim, u kojem su bili i Marjan Balić, Antun Bekčević i Zvonimir Hincak, s položaja kod Vodotornja oborili su dva zrakoplova JNA: MiG-21 i G-4.

Obadva! Obadva! Oba su pala!

Šibenska protuzračna obrana ruši dva neprijateljska zrakoplova prilikom obrane grada.

Dan 204. vukovarske brigade

“Sokolovi”

Dana 5. listopada 1992. osnovana je 5. gardijska brigada ZNG RH „Sokolovi“.

Raketiranje Banskih dvora

Zrakoplovi JNA raketirali su Banske dvore u središtu Zagreba, u kojima su sastanak imali predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić i predsjednik SIV-a SFRJ Ante Marković.

Dan Hrvatskoga sabora

Sabor RH donio je odluku o odcjepljenju od SFRJ. proglašenje neovisnosti Republike Hrvatske. Zbog označene zračne uzbune zasjedanje Sabora RH održano je u podrumu zgrade Industrije nafte (INA). Sabor je ustvrdio da je istekla tromjesečna odgoda Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. i donio odluku o odcjepljenju od SFRJ i osamostaljenju: Republika Hrvatska raskida sve državno-pravne veze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ.

Pogibija Andrije Matijaša Pauka

U borbama za Mrkonjić Grad, kao zamjenik zapovjednika 4. gbr., poginuo je general bojnik Andrija Matijaš Pauk, jedan od legendarnih zapovjednika Hrvatske vojske u Domovinskom ratu.

Pogibija Blage Zadre i Alfreda Hilla

U borbama za obranu Vukovara poginuli su Blago Zadro, legendarni zapovjednik obrane Borova naselja i bojnik Alfred Hill, zapovjednik satnije Vojne policije 204. vukovarske brigade. Njihovim imenima nazvana su visoka učilišta HV-a: Zapovjedno-stožerna škola “Blago Zadro” i Nastavno središte za obuku vojne policije “Bojnik Alfred Hill”.

Hrvat sam i neću pucati na vlastiti narod!

Pilot Rudolf Perešin prebjegao je svojim MIG-om 21 iz JNA (JRV) i sletio na aerodrom u Klagenfurtu u Austriji. Poginuo je početkom svibnja 1995. na letačkom zadatku u oslobodilačkoj vojnoj akciji “Bljesak” kao zapovjednik 1. lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Početak oslobodilačke operacije Orkan

Oslobođena je gotovo cijela zapadna Slavonija, uspješno je neutralizirano 21 srpsko uporište. Oslobođen je cijeli Papuk, od Orahovice do Daruvara, i planina Ravna Gora. Oslobođeni su Voćin, Lipik i cijeli niz sela.

Početak oslobodilačke vojne akcije Otkos

Hrvatske postrojbe oslobodile su prostor Bilogore (oko 270 km²) i stvorile uvjete za napadna djelovanja u smjeru Papuka i Psunja.

U Dubrovnik uplovio humanitarni konvoj Libertas

Konvoj su predvodili predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić i hrvatski premijer Franjo Gregurić, a nosio je humanitarnu pomoć opkoljenom Dubrovniku.

“Tigrovi”

Dana 5. studenoga 1990. osnovana je 1. gardijska brigada ZNG RH „Tigrovi“.

Erdutski sporazum

Republika Hrvatska je s pobunjenim Srbima iz Baranje, istočne Slavonije i zapadnog Srijema potpisala sporazum o mirnoj reintegraciji tih krajeva u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

U Vukovaru je prestao organizirani otpor hrvatskih branitelja. Bitka za Vukovar (25. kolovoza – 18. studenoga 1991.) bila je presudna za obranu Hrvatske, a Vukovar je postao simbol hrvatskoga otpora srpskoj agresiji.

Prestao organizirani otpor hrvatskih branitelja u Borovu naselju

Masovna ubojstva

Masovna ubojstva ranjenika, branitelja i civila iz vukovarske bolnice na Ovčari.

Ubijen Siniša Glavašević, novinar Radio Vukovara. Rođen je u Vukovaru 1960. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Studij komparativne književnosti i bibliotekarstva završio je u Sarajevu. Bio je urednik Hrvatskoga radija Vukovar i ratni izvjestitelj. Nakon što su JNA i četnici okupirali Vukovar, odveden je iz vukovarske bolnice. Godine 1996. ekshumiran je iz masovne grobnice Ovčara i identificiran.

Donošenje Ustava Republike Hrvatske

Sabor RH donio je Ustav kojim je Republika Hrvatska određena kao jedinstvena i nedjeljiva, demokratska i socijalna država.